Iako je tema konferencije bila usmjerena k odgovorima na pitanje kako tehnologiju transformirati u poslovanje, uvodno predavanje financijskog stručnjaka Velimira Šonje, predsjednika Uprave ICF Investa, imala je upravo suprotan naziv – „Transformacija poslovanja u tehnologiju”. Ekonomski analitičar i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Velimir Šonje, pojasnio je, između ostalog, razlike u pristupima upravljanju kada se tehnologija transformira u poslovanje u usporedbi sa situacijama kada se poslovanje transformira u tehnologiju, odnosno kada se ICT rješenja koriste s ciljem povećanja učinkovitosti postojećih poslovnih procesa.

Transformacija tehnologije u poslovanje je tzv. diktatorski model upravljanja, smatra Šonje, no u tome ne vidi ništa loše. Tvrtke preuzimaju gotova rješenja po tzv. best practice modelu: izvana dani odgovori na pitanje „kako” ugrađeni su u gotova programska rješenja. Takav model primjeren je za rutinske poslovne procese s niskom potrebom za prilagodljivošću i inovacijama, kao i za situacije gdje nismo u konkurentskom odnosu prema onome čije je znanje ugrađeno u tehnologiju koju preuzimamo. S obzirom na fiksne troškove implementacije, ovakav model primjereniji je za velike organizacije.

S druge strane, model „transformacije poslovanja u tehnologiju” primjereniji je malim i srednje velikim tvrtkama kakvih je većina u Hrvatskoj. Ovaj model predstavlja pretakanje vlastitoga poslovanja tj. odgovara na pitanja što, za koga i kako u tehnologiju, a karakteriziran je brzim porastom produktivnosti kroz „tehnologizaciju” inovacija (inovacija je vlastiti odgovor na gornja pitanja). Šonje smatra da je ovakav pristup primjeren za sve poslovne procese, a naročito u situacijama gdje smo u konkurentskom odnosu prema onome čije je znanje ugrađeno u tehnologiju koju bismo preuzimali u okviru prethodno opisanog modela („transformacije tehnologije u poslovanje”). Kao primjer inovacijskog utjecaja na transformaciju poslovanja u tehnologiju Šonje navodi upravo okruženje iz kojeg dolazi – financijski sektor i napose investicijske fondove.

Svoje izlaganje Velimir Šonje zaključio je tvrdnjom da u Hrvatskoj još postoje brojne neiskorištene prilike da se inovacijama u ICT-u poveća produktivnost ukupnog gospodarstva. Deregulacija odnosno poticanje konkurencije moglo bi jače potaknuti ulaganja u ICT, a kao probleme navodi nedostatak kapitala i menadžera spremnih za nove iskorake.

Drugo pozvano predavanje održao je Ivan Maglić, regionalni predstavnik tvrtke Gartner za jadransku regiju koji je predstavio rezultate godišnjeg istraživanja tvrtke na uzorku od 1400 IT menadžera iz cijeloga svijeta (uključujući i Hrvatsku) koje prikazuje njihova predviđanja i očekivanja za 2008. godinu te daje prikaz njihovih prioriteta i izazova na koje moraju odgovoriti. Radni vijek IT menadžera danas u prosjeku iznosi četiri godine i četiri mjeseca, što je gotovo dvostruke dulje nego što su pokazala neka ranija istraživanja. Usporedbe radi, u SAD-u je radni vijek direktora informatike iznosio 18-24 mjeseca, dok je u Europi bio oko 30 mjeseci. No, umjesto gole nadogradnje IT sustava,  pred IT menadžerima danas stoje novi izazovi kao što su stvaranje novih proizvoda i usluga temeljenih na inovacijama. Gartnerovo istraživanje pokazalo je da IT menadžeri među svoje prioritete ističu ulaganja u projekte poslovne inteligencije, te ERP i CRM rješenja. Vrlo bitnim ocijenili su i sustave pohrane podataka, dok se rastućim prioritetom i u ovom istraživanju pokazala potreba privlačenja IT stručnjaka.

Na konferenciji je održan za ovakve prilike uobičajeni okrugli stol pod nazivom „BT ili ne biti?”, pri čemu kratica BT označava pojam Business Technology. U kojoj mjeri se danas tehnologija uistinu koristi u poslovne svrhe te koliko je stvarno u funkciji aktivnog vođenja poslovanja raspravljali su izvršni direktor za IT u Hrvatskim telekomunikacijama – Sven Marušić, viša izvršna direktorica Karlovačke banke – Silvija Lučić, regionalni menadžer istraživačke agencije Gartner Adriatic – Ivan Maglić, direktor Hewlett-Packarda u Hrvatskoj – Alojzije Jukić te domaćin konferencije, predsjednik Uprave Combisa – Ivan Gabrić. 

Na okruglom stolu potaknuta je rasprava o tome imaju li ICT tvrtke u Hrvatskoj dovoljno znanja i kompetencija za kreiranje strateških projekata za svoje korisnike i jesu li oni danas u ulozi strateških partnera korisnika ili su samo u ulozi dobavljača opreme, odnosno koliko su danas ICT tvrtke inovativne u stvaranju novih poslovnih prilika svojim korisnicima. Korisnici definitivno prepoznaju IT kao alat koji im osigurava izvrsnost. Isplativost uvođenja novih tehnologija je lako mjerljiva pomoću nekoliko jasnih kriterija: povećanja ukupnog prihoda, smanjenja troškova, povećanja lansiranja novih proizvoda i smanjenja broja grešaka – istaknuo je Sven Marušić

Telekomunikacije i bankarstvo danas su najbolji primjer korištenja inovacija upravo stoga što su obje te industrije tržišno orijentirane, odnosno u stalnoj su borbi za svoje korisnike, gdje su BT rješenja postala alat za povećanje kompetitivnosti i smanjenje rizika u poslovanju. Svjetski primjeri pokazuju kako neke tvrtke i organizacije, od kojih se to možda i ne očekuje, vrlo dobro koriste mogućnosti koje pružaju nove tehnologije. Ivan Maglić naveo je primjer policije u Richmondu koja je korištenjem Business Inteligence sustava uspjela predvidjeti situacije potencijalnog kriminalnog djelovanja te na taj način smanjila stopu zločina.

Kako je hrvatsko tržište manje nego primjerice tržište u Češkoj ili Mađarskoj, tako su nužno i ulaganja u projekte veća nego u navedenim zemljama. Stoga, hrvatske ICT tvrtke nužno moraju biti i inovativnije – smatra Ivan Gabrić. Iskustvo Combisa u nekim strateškim projektima potvrđuje da svi sudionici strateških partnerstava moraju biti svjesni i rizika i uspjeha, te moraju zajednički dijeliti rizike.

Combis konferencija je najveća konferencija u organizaciji hrvatske ICT tvrtke posvećena isključivo krajnjim korisnicima. Tijekom tri dana 37 vodećih domaćih i stranih ICT stručnjaka održalo je ukupno 28 predavanja, a sudionici su najboljim proglasili studiju slučaja Ivana Sardelića sa Zagrebačke burze i Davora Marijanovića iz Combisa. U okviru studije slučaja predstavljena su rješenja implementirana tijekom 2007. godine u Zagrebačkoj burzi, koja su omogućila nesmetano i neprekidno poslovanje burze za vrijeme izgradnje i preseljenja u nove poslovne prostore uz istovremeno pripajanje Varaždinske burze Zagrebačkoj burzi te izazova do tada najveće i najopsežnije inicijalne javne ponude dionica u Hrvatskoj.

Tomislav Žganec