Želeći osvijetliti stvarno stanje razvoja telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj, poslužili smo se s dva polazišta: stručnom analizom sačinjenom na osnovu usporedbe poslovnih rezultata naše telekom industrije u 2006. i 2007. godini te najnovijih tehnoloških dostignuća telekom tehnologije na svjetskoj razini.
Opširan prikaz hrvatskog telekom trenutka, zajedno s pripadajućim brojčanim podacima, naći ćete u posebnom prilogu ovog broja InfoTrenda, TOP 50. A što tehnologija doista može i čini u drugačijim gospodarskim i poslovnim uvjetima, pročitajte na ovim stranicama, na kojima smo saželi saznanja o telekom dostignućima s ovogodišnjeg CeBIT-a.

KOMUNIKACIJE 2008.

Kao najaktualnije ovogodišnje telekom teme odabrali smo: mobilnost (mobilna TV, mobilni telefoni nove 4. generacije, bežični pristup), VoIP, IPTV servisi, IT sigurnost, navigacija. Sveopće ispreplitanje mreža, uređaja i aplikacija omogućio je IP protokol koji je temelj svih vrsta komunikacija – glasa, teksta, slike, videa. To, zbog zajedničke infrastrukture, omogućuje stvaranje jeftinijih  integralnih aplikacija kakve do sada nisu bile moguće. Elektronička rješenja zamjenjuju sve složenija programska rješenja. Primjerice, uz klasične digitalne IP telefonske centrale, sve su prisutnija jeftina programska rješenja za manje centrale, a VoIP je namijenjen manjim tvrtkama jer soft PBX podržava funkcije klasične centrale (call manager, call list, voice mail, address book, virtual conference room...).

Mobilnost

Tržište je preplavljeno ponudom temeljenom na  mobilnoj telefoniji. Bežične UMTS mreže (za mobitele 3,5 generacije GSM/EDGE za propusnost 0,8-3,0 Mbps) uglavnom su već nadograđene na HSDPA i time je osigurano višestruko povećanje brzina (trenutno od 7,2 do14,4 Mbps, a  Ericsson već nudi i 28,8 Mbs). GSA (Global mobile Suppliers Association) iznio je podatke da većina od preko 160 mreža nadograđenih na HSDPA radi s brzinama od 7,2 Mbps do 14,4 Mbps (na popisu zemalja, uz 25 članica EU, nalazi se i Hrvatska).

Tržište mobilnog prijenosa podataka povećalo se 2007. godine za 40%, odnosno na 7 milijardi eura, a 20 milijardi eura uloženo je u nadogradnju mreža i usluga. Na nekim europskim tržištima cijene mobilnog prijenosa podataka niže su od sličnih fiksnih širokopojasnih usluga. Slijedi i povećanje propusnosti za uplink HSUPA, što će biti prijelaz na mobilne mreže 4. generacije (42 – 100 Mbps). U radu su i pilot mreže sa  42 Mbps, a za par godina najavljene su i brzine od 100 Mbps što odgovara kabelskim mrežama.

Mobilni Internet, zahvaljujući postignutim brzinama novih mobilnih protokola, omogućuje mobilni pristup Internetu u rangu fiksnih priključaka. Uređaji postaju sve složeniji te su GSM/EDGE/GPRS/UMTS/HSDPA danas standard za mobilne telefone (uz kameru, FM radio i  MP3), a na to se dodaju razna rješenja. To dodavanje omogućuju moduli za pojedine funkcije vrlo malih veličina. Trend je „sve u jednom uređaju”, sve se nastoji ugraditi u Smartphone za koji se već ove godine očekuje prodaja 33 milijuna.komada. Tako Sony Ericsson nudi XPERIA X1 koji uključuje telefoniju, Web i multimediju, Texlogix nudi svoj uređaj IKON koji uključuje i bazu podataka i bazu govornih zapisa, a RIM nudi svoj novi Blackbery Pearl 8110 smartfone u kojem je  mobilnim messaging rješenjima dodan GPS i dvadesetak drugih opcijskih aplikacija i slično. Uz te „skupe” uređaje, paralelno se razvija i serija jednostavnih, sa što manje funkcija ali zato izuzetno jeftinih uređaja koje tržište također sve više traži.

Trenutačno na svijetu ima oko 3,3 milijarde mobitela, 700  mobilnih mreža u 218 država, a širokopojasne mreže postoje u 73 države. Koristi ih 38 posto stanovništva pa je do zasićenja tržišta  još daleko. Ovogodišnje istraživanje organizacije Harris Interactive otkriva da 16 posto vlasnika mobilnih telefona koristi usluge mobilnog bankarstva, a za tu su uslugu zainteresirani mnogi korisnici telefona. Trećina ispitanika izrazila je želju da putem telefona prima obavijesti od svojih financijskih ustanova, 25 posto korisnika mobitela koristi pristup Internetu, a uređaj koriste i u svrhu kupovanja dobara i usluga putem Interneta. Mobilni uređaji postaju novi kanal za kupnju i nude velike mogućnosti za razvoj maloprodaje (uz „prave” trgovine, internetske stranice i kataloge). Porast društvenog umrežavanja i naprednih mobilnih tehnologija iznova definira ulogu Interneta, a uvođenje mobilnih strategija trgovcima nudi nove izvore i prihode.

IP tehnologija omogućuje da  se i TV program gleda kada i gdje to želite. U ožujku ove godine EU je prihvatila standard DVB-H za mobilnu televiziju. Taj korak omogućuje nastanak jedinstvenog europskog tržišta za mobilnu televiziju, koja će građanima omogućiti prijem televizijskog programa na mobilnim uređajima bilo gdje u EU. Očekuje se da bi tržište mobilne televizije do 2011. moglo postići vrijednost od 20 milijardi eura i privući 500 milijuna korisnika širom svijeta. DVM-H podržavaju tvrtke Nokia, Motorola, Philips, Sagem, Sony Ericsson i Samsung te nekoliko većih europskih mobilnih operatera. Tako mobilna televizija putem mobilnih telefona, PDA i navigacijskih uređaja na DVB-H (Digital Video Broadcasting-Handheld) platformi postaje ovogodišnja udarna tema, a osobito se to pokazalo za vrijeme nogometne groznice EURO 2008. Telekom operateri su tom prigodom odmah ponudili glazbu i mobilnu TV kao svoju novu mobilnu uslugu (T-com, O2, Vodafon...). Tu mobilnu digitalnu TV omogućili su proizvođači modula digitalnih TV dekodera za mobilne uređaje (modul DS-TD200C za TV uključuje DAB, MPEG4 i MP3 i SW dekoder s 30 frame/sek na QVGA displeju).
Telekomunikacijski sektor najviše očekuje od novih usluga, npr. Triple Play paket usluga za mobilne telefone koji objedinjuje telefonske servise, brzi pristup Internetu i digitalnu televiziju visoke rezolucije.

Bežične mreže zasnovane na WiFi ušle su u masovnu primjenu i otvorio se je problem njihovih kapaciteta. Prikazani su novi modeli većih kapaciteta pristupnih točaka. Primjerice, Foundry Networks objavio je povećanje kapaciteta za 20 puta što omogućuje stvaranje konvergentnih fiksno-mobilnih mreža za tvrtke, sveučilišta, bolnice... Meru Networks nudi svoj All Wireles Enterprise, a slična rješenja nude Alcatel-Lucent, Ericsson, LG-Nortel, Siemens. Tamo gdje treba veća protočnost koriste se mikro pristupne ćelije koje rade s manje korisnika uz veću protočnost.

WiMAX se je uspio probiti na tržište. Svi pričaju o mobilnom a fiksno više gotovo nitko ne spominje, iako se koristi na različite načine (za pojedinačne korisnike ili pristupne WiFi točke, povezivanje GSM ćelija...).  Mobilna verzija ipak je tek na početku. Tako će se u SAD-u prva nacionalna mobilna WiMAX mreža uspostaviti do kraja 2010. godine i signalom pokriti 120 do 140 milijuna stanovnika. Wimax će biti dostupan za mobilnu uporabu u Europi 2012. godine, po odluci Europske komisije koja trenutno usklađuje namjenu frekvencijskog područja od 3400 do 3800 MHz za Wimax. Alvarion i Aperto Networks, uz neke druge, nude svoja fiksna a već i mobilna WiMAX rješenja za frekventna područja 2.x, 3.x i 5.x GHz. Nude se sustavi sa 6-54 Mbps po kanalu (s 1-13 kanala i 128 klijenata po sučelju), a kapaciteti su već zadovoljavajući za broadband nižih zahtjeva te su, zbog dometa, naročito povoljni za slabije naseljena područja.

U siječnju ove godine odobreno je novo frekventno područje UWB Ultra Wide Band (30 MHz- !0,6 GiHz) za bežično povezivanje uređaja brzinom do 480 Mbs (USB, PC, media plejeri, audio komponenti i IT opreme...) te je izgleda odzvonilo silnim kabelima po stolu i podu. Prvi uređaji već su se pojavili na ovogodišnjem CeBIT-u.

Digitalni dom

Pretežna pristupna tehnologija njemačkim kućanstvima je DSL (18 mln.domaćinstava ili 50%) no potrebne su veće brzine za IP TV (TV on Demand). Deutsche Telekom nudi mogućnost brzog pristupa Internetu (VDSL tehnologija s preko 50 Mbs) koji omogućuje prikaz televizije visoke rezolucije s Interneta u svakom domu, preko velikih plazma ili LCD ekrana. Radi se o mogućnosti gledanja 150 TV kanala koja je trenutno dostupna u 12 njemačkih gradova. Ericsson je najavio 10-gigabitnu optičku GPON (Gigabit Passive Optical Network) mrežu za IPTV, koja omogućuje četverostruko veće brzine od postojećih GPON mreža preko kojih ide i naš MAXtv. Istovremeno će predstaviti i GPON platformu s osam ulaza kao najnoviji dodatak sustavu EDA 1500 GPO, koji će udvostručiti njegov kapacitet i poboljšati troškovnu učinkovitost.

Video na poziv (VoD), ravni ekrani i atraktivan sadržaj je ono što treba privući potrošače i donijeti nove prihode fiksnim operaterima koji gube dio prihoda u borbi s mobilnim operaterima. No Internet, video igre, video uz muziku (5.1 surround) samo su jedan dio novih usluga koje čine tzv. digitalni dom. Radi se o kućnoj mreži sa širokim mogućnostima upravljanja/optimizacije grijanja, ventilacije, rasvjete, nadzornog sustava kuće, uključivanja raznih uređaja i slično. Za to su potrebne kućne mreže koje su ili bežične ili idu preko električne instalacije s brzinama do 200 Mbps. Postoji i  udruženje Home Plug Powerline Alliance (HPA) koje zajednički prikazuje  rješenja mreža preko električne instalacije.

Mreže

Žičane mreže postaju gigabitne s 10 G-bitnim backboneom. Nude se 10 Gb preklopnici i 10 Gb kartice za žičane mreže (ranije su bile isključivo optičke). Gigabit Ethernet je postao norma čak i na području jeftinije opreme.Tako Founrdy Networks najavljuje jeftine switcheve 10/100/1000 sa 4 x10 Gigabit uplinkovima), a za mrežne operatere SO NET/SDH uređaje koji snažno konkuriraju Ciscu i Juniperu, uz daleko niže cijene.

Proizvođači pasivne mrežne opreme nude nova rješenja za kabele (UTP Klasa 6,5, pa čak i 7 – barem tako tvrde), konektore i druga domišljata rješenja. Zbog dovođenja priključka na svako radno mjesto, ožičenja postaju problem te se za velike koncentracije nude debeli kabeli koji objedinjuju 32-64 UTP kabela s posebnim utičnicama za razvod i patch panele. Slično se radi i za optičke mreže jer stvari se kreću u pravcu dovođenja optike do stola zaposlenog.

No zanimljiv je i novi pristup strukturnog kabliranja za bežične mreže. Iako to izgleda kontradiktorno, grade se mreže malih bežičnih pristupnih čvorova vrlo male snage (mikro ćelije) za pojedine prostore (napajanih preko UTP-a ), kako bi se svim zaposlenima u prostoriji omogućio bežični pristup i veća propusnost a onemogućilo prisluškivanje s udaljenosti (slično kao kod DECT telefona).

Video konferencije

Zahvaljujući razvoju IP rješenja i HD TV videokonferencijskih sustava, najnoviji profesionalni sustavi omogućuju multipoint videokonferencije u virtualnoj sobi za sastanke s video, voice i multimedia sadržajima visoke rezolucije po jednoj liniji, sa zaista impresivnom kvalitetom, uz ekrane visoke rezolucije. Stvara se privid pravog sastanka u istoj prostoriji, ali uz cijenu od oko10.000 EUR po lokaciji koja se povezuje. Postoje dakako i znatno jeftinija rješenja koja također omogućuju rad na daljinu, povezivanje odjela velikih tvrtki, rad virtualnih timova itd. ali ne pružaju takvu realnost prikaza. Razvoj je povezan sa snažnim razvojem videotelefonije i zaista je impresivan te se pojavljuju rješenja koja znatno olakšavaju primjenu. Tvrtka TrendNet nudi  mobilni VoIP konferencijski sustav koji radi preko Bluetooth mobilnog priključka koji nema kabela i omogućuje kretanje govornika. Postoje i vrlo jeftina open source rješenja relativno loše kvalitete, ali i to će biti znatno poboljšano primjenom broadbanda veće propusnosti.

Telematika i navigacija

Navigacija je trend 2008. godine. Osobni uređaji za navigaciju (PND) imaju danas ugrađeni GPRS modem i SIM (npr. Tom Tomov model GO715). Svi smart telefoni i PDA uređaji imaju i opciju proširenja s navigacijskim modulom. Takvi uređaji se osim pomoći pri pronalaženju pravog puta koriste za lociranje i praćenje logističkog tijeka u automobilima, privrednim vozilima, plovilima, za vojne i policijske namjene i slično. Tvrtka Garmin je objavila da se od iduće godine vjerojatno niti jedan automobil, kamion ili brod  neće isporučivati bez navigacijskog uređaja. Procjenjuje se da će samo u Njemačkoj ove godine ukupna prodaja navigacijskih uređaja biti 825 milijuna eura. U eksploataciju kreće i europski satelitski GPS sustav (Galileo kao konkurencija američkom GPS-u) te su u ponudi već proizvodi s ugrađenim A-GPS čipom za Galileo GPS prijemnike.

Telemedicina

Svjetski problem visokih cijena zdravstvenih usluga i trend brige za zdravlje potaknuli su razvoj niza mobilnih osobnih uređaja za praćenje zdravstvenog stanja ljudskog organizma (temperatura, tlak, srce/EKG, analiza šećera i ostalog u krvi, mogućnost praćenja i lociranja pacijenta i slično). To je potaknulo i otvaranje daljinskih laboratorija, nadzornih centara (i njihovih mreža u Švicarskoj i Francuskoj...) za preventivno 24-satno praćenje zdravstvenog stanja pojedinog pacijenta, pokretnog ili nepokretnog. Ti centri rade na principu pretplate na uslugu analize, nadzora i pomoći (npr. 50-200 eura mjesečno – ponuda švicarskog zdravstvenog nadzornog centra). Pacijent opremljen senzorskim uređajima stalno je pod nadzorom, i nakon uočavanja nekog zdravstvenog problema stupa se s njim u kontakt mobilnim telefonom te šalju potrebne upute; upućuje ga se na adresu najbliže odgovarajuće ambulante ili se šalje ekipa za hitne intervencije. Tako sustav GlucoTel, namijenjen dijabetičarima, kontrolira i automatski upravlja održavanjem stabilnog stanja pacijenta.

Slična rješenja rade se za mobilne ekipe (patronažne sestre, brodove i slično) koje dobivaju dodatne uređaje (kamere, videotelefon,  rentgen i druga dijagnostička pomagala) pa mogu komunicirati s udaljenim lječnikom i primijeniti odgovarajuću terapiju. Posebna pažnja posvećena je zaštiti podataka o pacijentima i toku podataka važnih za zdravlje.

Web 2.0

U tijeku je novo tumačenje uloge Weba, „nova verzija” pod novim nazivom Web 2.0. Pojavili su se YouTube i Facebook portali za individualne uratke i suradnju, nova generacija Web usluga, servisa, za korištenje Weba na novi način (stvaranje osobnih stranica), razmjenu i doprinos sadržaju na Webu (blogovi, Wikipedia, video uratci itd). Zbog jednostavnosti korištenja, i tvrtke su počele stvarati rješenja za svoje timove zaposlenih (npr. prijenos iskustava prodavača).

Zaštita podataka, mreža i prostora
           
Sigurnost je postala tema broj jedan umreženog svijeta. Veliki projekti i rješenja državne uprave kao što su e-putovnice, e-osobne iskaznice, video nadzor, video analiza, biometrijski sustavi, praćenje napada na mreže (CERT) zahtijevaju potpunu sigurnost. Kod tvrtki, više se vodi računa o  kontroli pristupa, identifikacijskim karticama za zaposlene.

Sigurnost rada današnjeg umreženog sustava poslovanja ugrožena je sve rafiniranijim ugrozama koje se šire mrežom. Od integriranih složenih sustava zaštite (HR/SW) do rješenja za male tvrtke,  zamjetna je orijentacija na razne metode aktivne zaštite protiv sve prisutnijih malicioznih programa. Maliciozni programi, spyware, spam, phishing su u velikom porastu kod stolnih računala. Zaštita od svih vrsti prijetnji je vrlo značajna tema današnjice te poznati i nepoznati proizvođači nude razne proizvode s raznim oblicima zaštite i rješenjima: od stolnih računala, lokalnih mreža ili korporacijskih mreža. U posljednje vrijeme, velik je problem postao zaštita smart telefona a prijetnje su u velikom porastu, no zaštitu, naravno, imamo i protiv njih.

Stručnjaci za sigurnost David Hulton i Steve Muller na europskoj su konferenciji Black Hat predstavili problem sigurnosti u mobilnim GSM mrežama, koja je manjkava te ugrožava sigurnost i privatnost korisnika. Istraživači su pokazali da je uz uporabu relativno jeftine i široko dostupne opreme šifriranje poziva u GSM mreži moguće probiti za manje od 30 minuta. Metoda koju još razvijaju potom omogućuje prisluškivanje poziva na udaljenosti od 32 kilometra ili više. Zbog toga je potrebno znatno unaprijediti sigurnost u novim generacijama mreža 4. generacije.
Ante Polonijo