Do prije nekoliko godina u Hrvatskoj je postojala mogućnost isključivo klasične štednje u bankama. Ulaganje na tržište kapitala izravno ili preko fondova relativno je novi oblik ulaganja za prosječnog stanovnika Hrvatske. Stoga je ulagačko iskustvo i kultura ulaganja u početnim fazama. Još uvijek se osobni financijski ciljevi postavljaju na kratke rokove i još nije zaživjela veća potreba za dugoročnom štednjom ili ulaganjem, osobito za mirovinu ili školovanje djece.

Koji je najefikasniji način očuvanja i povećanja vrijednosti Vašeg novca? Je li to štednja u banci, životno osiguranje, stambena štednja ili neki drugi oblik ulaganja?

Znate li kakav je utjecaj inflacije na vaš novac? Naime, svake godine stopa inflacije smanjuje kupovnu moć vašeg novca. Stoga bi prvenstveni cilj svakog ulaganja trebao biti pobjeda nad inflacijom. Pri kratkoročnom ulaganju, utjecaj stope inflacije je neznatan; ali pri ulaganju za osobnu mirovinu, školovanje djece ili neki treći dugoročni financijski cilj, njen utjecaj se ne smije zanemariti.

U sljedećoj tablici prikazan je primjer utjecaja inflacije na „obezvređivanje” Vašeg novca.

Dugoročno ulaganje ponajprije treba biti unaprijed osmišljeno. Svaki ulagatelj ima različita osobna primanja, različitu životnu situaciju, ciljeve, želje i mogućnosti. Kako nema jedinstvenog modela ulaganja, svaki bi pojedinac trebao osmisliti plan ulaganja prema osobnoj situaciji i sklonostima. Rijetki su oni koji se rode bogati. Veća je vjerojatnost da ćete popraviti svoju financijsku sliku počnete li s ulaganjima odmah, nego da čekate da sakupite nešto novaca.

Odredite sebi cilj Rijetki su oni koji se jednog jutra probude i odluče početi s ulaganjem. Većina nas razmišlja i odlučuje određeno vrijeme, odabire proizvode, savjetuje se.... Kako utvrditi cilj? Nekoliko je ciljeva zajedničko svima:

• školovanje djece
• životni standard
• sigurna mirovina

Pri utvrđivanju cilja potrebno je biti što točniji. Primjerice, kada odete umirovinu, da li želite prodati stan/kuću i putovati svijetom, ili želite iznajmiti stan, ili ne želite ništa mijenjati, a znate da će vam mjesečna primanja znatno pasti.... Ako cilj nastupa u sljedeće 2-3 godine, ne izlažite se pretjeranom riziku, ali ako do cilja ima 10 i više godina tada je vrijeme Vaš najveći saveznik.

Pazite na rizik Velike životne odluke uvijek u sebi nose dozu rizika. Kupujete li stan ili mijenjate posao, uspoređivat ćete potencijalne koristi i rizike Vašeg postupka. Jednako je s ulaganjem. Kod ulaganja je potrebno donijeti odluku hoćete li uložiti u dionički fond i možda godišnje zaraditi 20%, ali možda neke godine i izgubiti 20%; ili ćete prihvatiti godišnje sigurnih 5%, što je jedva dovoljno za „pokrivanje” inflacije? Na zapadnim tržištima popularna je sljedeća poruka: „Onoliko godina koliko imate, toliki bi trebao iznositi postotak imovine uložene u sigurne financijske proizvode (štednja, nekretnine). Sve ostalo uložite u fondove i dionice.”

Diverzifikacija Kombinirajte različite vrste ulaganja: ulažite malo u depozite, malo u investicijske fondove, dionice, nekretnine itd. Zašto? Neki proizvodi donose miran, a neki nemiran san. Na nekima se ne zarađuje baš posebno, ali neće ni izgubiti. Rizičnija ulaganja kao što su ulaganja u fondove ili dionice mogu dati značajno veće prinose, ali imaju značajna kolebanja u kretanju vrijednosti. Općenito se savjetuje u visoko rizične proizvode ulagati isključivo ona sredstva bez kojih možemo preživjeti neko vrijeme.

Investicijska kultura Ako ste uložili novac u neki fond, znači da ste ga povjerili profesionalcima i stručnjacima da se o njemu brinu. I ne trebate reagirati na svaku vijest, bila ona dobra ili loša. Držite se unaprijed zacrtanog vremenskog razdoblja ulaganja. Potrebno je imati investicijsku kulturu i strpljenje. Potrebno je vrijeme!

Prednosti ulaganja u investicijske fondove

Za ulaganje u investicijske fondove nije potrebno posjedovati puno novca. Ulagati možete prema svojim mogućnostima i željama. Investicijski fondovi omogućuju ulagateljima koji imaju slobodnih sredstava (a nemaju potrebnih znanja za samostalno investiranje) odgovorno i profesionalno upravljanje njihovim novcem te povećane prinose uz smanjenje rizika, sigurnost i likvidnost.

Profitabilnost Ulaganje u investicijske fondove na dugi rok pruža Vam mogućnost ostvarivanja većih prinosa od drugih oblika štednje. Dok je bankarska kamata po viđenju manja od 1%, a na oročene depozite od 4 – 6% na godišnjoj razini, prosječni godišnji prinosi od ulaganja u investicijske fondove kreću s e na razinama od 8 – 15%. Dugoročno ulaganje sa sobom nosi i efekte kapitalizacije. Navodno je Albert Einstein jednom izjavio: Složeni kamatni račun najjača je sila u svemiru! Što to konkretno znači pokazat ćemo na sljedećem primjeru:
Jedan od najstarijih otvorenih investicijskih fondova na svijetu, Pioneer Fund, osnovan je 1928. godine, a prosječni mu godišnji prinos do danas iznosi 12,3%. Osoba koja je 1928. u taj fond uložila 10.000 US$ danas ima nevjerojatnih 110 milijuna US$.

Likvidnost Novcem uloženim u fond možete raspolagati u svakom trenutku. Nema unaprijed određenih rokova niti iznosa, ulagatelj može u svakom trenutku prodati dio ili sve svoje udjele natrag fondu, a fond ih je obvezan otkupiti i isplatiti.

Sigurnost Investicijski fond je imovina odijeljena od imovine društva; nema pravnu osobnost. Vlasnici imovine fonda isključivo su ulagatelji a ne društvo koje fondom upravlja. Osnivanje i rad društava pod stalnim je nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) koja kontrolira poslovanje fonda na dnevnoj osnovi. Pored toga, imovina fonda (novac i financijski instrumenti) nalaze se na računima kod depozitne banke koja također kontrolira poslovanje fonda, a depozitnu banku kontrolira Hrvatska narodna banka.

Profesionalno upravljanje Ulagatelj ne mora pratiti podatke o događanjima na burzi kako bi u najboljem trenutku kupio ili prodao određeni vrijednosni papir, već za njega to obavlja stručni tim fond menadžera koji brine o upravljanju portfeljem fonda.

Porezi Prema trenutno važećim hrvatskim zakonima, zarada od ulaganja u investicijske fondove se ne oporezuje.

Potencijal rasta industrije investicijskih fondova  

Da fondovska industrija u Hrvatskoj ima veliki potencijal daljnjeg rasta i razvoja pokazuju i usporedba ulaganja po stanovniku u investicijske fondove u nekoliko država Evrope. Dok npr. svaki Francuz u investicijske fondove prosječno ima uloženo preko 21 tisuće EUR, Austrijanac preko 11.500, a Slovenac oko 1400 EUR, Hrvati su po glavi stanovnika u fondove uložili tek 561 EUR.

Izvor: European Fund and Asset Management Association (EFAMA), The Investment Company Institute (ICI), Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA)
* Podaci za Hrvatsku su od 30. 06. 2008, za ostale zemlje od 31. 12. 2007.