Ivaylo Gueorguiev: Glavni cilj regionalnog projekta Unapređenje procesa razvoja softvera (SPI) je povećati kompetitivnost poduzeća u Hrvatskoj i ostalih u projekt uključenih zemalja iz regije jugoistočne Europe, kako bi regija postala IT centar razvoja zasnovan na kvaliteti. U ovom projektu podupiremo poduzeća da implementiraju SPI u svojim aktivnostima i tako povećaju svoju kompetitivnost. Važna korist koju donosi SPI je bolje upravljanje projektima i procesima u poduzeću. SPI poduzećima pomaže smanjiti troškove razvoja, smanjivši vrijeme potrebno za izlazak na tržište s novim proizvodom. Također, njime se može unaprijediti sama kvaliteta softverskog rješenja. Vjerujemo da kvaliteta proizvoda/softverskog rješenja ovisi o kvaliteti procesa koji su uspostavljeni i koji se održavaju unutar poduzeća i da SPI time može unaprijediti samu kvalitetu softverskog rješenja. Kvalitetan SPI program pomaže poduzeću na održiv način stvoriti kvalitetan proizvod koji nije zasnovan samo na znanjima i talentu zaposlenika i njihovim požrtvovnim naporima da rade npr. 12 sati dnevno. Put do stvaranja kvalitetnog proizvoda zasniva se na sustavnom korištenju dobrih praksi.

InfoTrend: Kao referentni model za utvrđivanje dobrih praksi koristite CMMI model?

CMMI model, razvijen prije petnaestak godina na Sveučilištu Carnegie Mellon je zasnovan na praksama opisanim od strane lidera u ICT sektoru. Naše je iskustvo da kada započnemo rad s nekim poduzećem, već oko 20 do 30% praksi u poduzeću u visokoj je mjeri sukladno s dobrim praksama iz CMMI modela. Radi se, između ostalog, o praksama planiranja procesa, nadzora i kontrole projekata, a poduzeća ovdje već imaju svoju dobru praksu. Naš je cilj sistematizirati iskustva, formalizirati postojeće dobre prakse u poduzećima jer iako u poduzeću postoje dobre prakse, vrlo ih je teško unaprijediti ako nisu formalizirane. Tako je naš prvi korak u radu s poduzećem zabilježiti njegove dobre prakse, način na koji rade te ih potom usporediti s CMMI modelom i podržati poduzeće kroz unapređenje njegovih procesa. Ideja je pomoći poduzeću, unaprijediti njegovu kompetitivnost na osnovi njegovih dobrih praksi, uz korištenje CMMI-a samo kao referentnog modela. To je praktičan pristup za koji smatramo da može biti uspješan u radu s malim i srednjim poduzećima u regiji.

CMMI model je kao diferencijator. U svijetu nema više od 3000 CMMI certificiranih poduzeća. CMMI je proces za ostvarenje izvrsnosti u ICT-u, i način da se ta izvrsnost na kraju procesa dokaže certificiranjem.
Primjenom CMMI modela poduzećima se povećava kompetitivnost, učinkovitost operacija, omogućuju se bolji odnosi s klijentima i bolji pristup kvalitetnim klijentima, ostvaruje se bolja organizacija i razvojni ciklus u poduzeću. CMMI model, kao i danas najpopularniji model ISO 9000, zasnovan je na stalnom unapređenju procesa. Razlika između dva modela, CMMI-a i ISO9000, je u tome što je ISO 9000 općenitiji model koji se može primijeniti u organizaciji bilo kojeg tipa djelatnosti – u državnoj upravi, tvornici cipela, proizvođaču softvera itd., dok je CMMI specijalizirani model softverskog razvoja, namijenjen primjeni kod proizvođača softvera.

IT: Koliko je poduzećima potrebno vremena da ostvare CMMI certifikaciju?

Gueorguiev: Put do certifikacije koja dokazuje postignuti stupanj Unapređenja procesa razvoja softvera, odnosno SPI izvrsnosti, nije kratak. Statistike pokazuju da u prosjeku poduzeću treba godinu i pol do tri godine da bi ostvarilo certifikat prvog stupnja u tom  procesu. U početnoj fazi s poduzećem radimo kako bi ono pokrenulo Unapređenje procesa razvoja softvera i uspjelo ostvariti IT Mark certifikat koji je bitan korak na putu do CMMI certifikata.

IT:: Koliko su ICT poduzeća u Hrvatskoj upoznata s projektom Unapređenja procesa razvoja softvera?

Gueorguiev: U Hrvatskoj usko surađujemo s cro.ict klasterom već oko dvije godine, a u poduzećima unutar nacionalnih i lokalnih klastera postoji početni stupanj upoznatosti. Imali smo do sada dvije prezentacije upućene članovima klastera, a jučer (8. srpnja) održali smo radionicu u kojoj smo radili s oko 15 poduzeća iz nekoliko regija u Hrvatskoj. Bilo je prisutno oko tridesetak sudionika. Istu smo radionicu organizirali u svih šest zemalja sudionica projekta, a u Hrvatskoj je bilo možda i najveće zanimanje u odnosu na ostale zemlje. Čini nam se da u Hrvatskoj poduzeća razumiju potrebu za SPI aktivnostima; da svoju kompetitivnost izgrade na kvaliteti.

IT: Koje aktivnosti planirate u Hrvatskoj u idućem razdoblju?

Gueorguiev: Ove godine željeli bismo početi raditi s poduzećima, pružati im podršku u SPI implementacijama. Također ćemo sa zainteresiranim poduzećima organizirati posebni trening na temu SPI, te CMMI i IPMark modela. Smatramo da ćemo tim treningom izgraditi ljudske kapacitete u hrvatskim poduzećima i udrugama, kao što je cro.ict, da podržavaju razvijanje ovih procesa. Nakon toga, najvjerojatnije sljedeće godine, nastavit ćemo s vrednovanjem postignutog – kroz GAP analizu utvrđivat ćemo kakvo je stanje u određenom poduzeću sudioniku projekta i kako procesi u poduzeću korespondiraju s CMMI modelom. Koristeći GAP analizu možemo utvrditi nedostatke kod procesa, koje potom možemo uklanjati kroz SPI inicijative.

Mirko Duić