InfoTrend: Kada je započela suradnja fizičara sa Zagrebačkog sveučilišta s onima na Université Paris-Sud?
Albert Fert: Suradnja je započela pripremom magisterija, a potom i doktorata profesora Slavena Barišića na Université Paris-Sud u Orsayu, pod vodstvom profesora Jacquesa Friedela. Nakon toga nastavila se suradnja s dosta istraživača iz Hrvatske. Ja sam suradnju započeo s Amirom Hamzićem, profesorom na Sveučilištu u Zagrebu koji je 1976. godine došao pripremiti svoj doktorat na Orsay. Imali smo veoma dobru suradnju i postigli značajne rezultate u našem laboratoriju. Dijelovi toga rada s vremenom postaju sve značajniji. To je bio početak nekoliko suradničkih projekata. Sada surađujemo na polju istraživanja spintronike. Prošle godine jedan je moj suradnik došao u Zagreb raditi određene eksperimente u laboratoriju Amira Hamzića, a Amir je bio kod nas.
IT: Što mislite o hrvatskim fizičarima, imaju li dobru perspektivu?
Fert: Da. Kod njih postoji dobra tradicija u teoriji i eksperimentima te kvalitetan rad u laboratorijskim istraživanjima. Pretpostavljam da će sada, s integracijom u Europu, moći pojačati međunarodnu suradnju i veze.
IT: Zovu vas pionirom izgradnje suradnje između javnih istraživačkih laboratorija i industrije?
Fert: Važno je razvijati istraživanja u poduzećima. U Europi se sada sve više razvija suradnja između javnog istraživanja i privatnog istraživanja unutar poduzeća. Pretpostavljam da bi također i u Hrvatskoj trebalo jačati tu suradnju. U Francuskoj sam osnovao zajednički laboratorij između Nacionalnog znanstvenog istraživačkog centra (CNRS – Centre National de la Recherche Scientifique), najveće državne istraživačke organizacije i kompanije Thales, koja se prije zvala Thomson-CSF. Smatram da je to dobar put. To nam omogućuje da radimo na istraživačkom polju fundamentalne fizike, ali u uskoj suradnji s Thalesovim laboratorijem te kroz suradnju s ljudima iz Thalesa moguće je (kada imamo neku ideju ili prijedlog za novo istraživanje) brže napredovati u razvoju tehnologija.
IT: Sudjelujete li, i na koji način, u prihodu koji kompanije širom svijeta ostvaruju od tehnoloških rješenja čije su stvaranje omogućila vaša istraživanja?
Fert: Imam nekoliko patenata. Općenito, kada u laboratoriju imamo zanimljiva istraživanja koja se kasnije mogu pretočiti u primjenu, pripremamo patente. Postotak prava iz istraživanja nije vrlo velik i ovisi o situaciji. Industrija, kompanije dobivaju veliku većinu prava, a sudionici javnih istraživanja samo mali postotak. Ne znam kakva je situacija u Hrvatskoj, ali mislim da viši postotak prava istraživačima predstavlja ohrabrenje, čime se ljude može uvjeriti da razmišljaju o primjeni njihovih istraživanja.
IT: Izdvaja li se u Europi dovoljno sredstava za znanost i znanstvena istraživanja?
Fert: Iznos od 3% BDP-a, kojim se u Europi financiraju znanstvena istraživanja, je premalen. Moramo povećati iznos za financiranje i javnih i privatnih istraživanja. U Aziji se odvija snažan razvoj istraživanja u Kini, Indiji, Singapuru, Tajvanu... Vidimo i da se višestruko povećava kvaliteta istraživanja u tim zemljama koje će uskoro dostići stupanj istraživanja i tehnologija u Europi, SAD-u i Japanu. Svoj razvoj na tom polju moramo ubrzati i mi u Europi, ako želimo ostati konkurentni i zadržati industriju visokih tehnologija.
IT: Dobitnici Nobelove nagrade iz fizike svojim su istraživanjima omogućili stvaranje tehnologija koje, osim što su korisne, mogu potencijalno biti opasne, npr. korištenje atomske energije. Otvara li spintronika, čijem razvoju su vaša istraživanja dala poticaj, mogućnost razvoja „opasnih” tehnologija?
Fert: Mnoga istraživanja donose dobre i loše stvari. Čim se pojavi nešto novo, postoje neke opasnosti. Tada odgovornost leži i na vladi i građanima da ne dopuste razvoj tehnologije u lošem smjeru. U mom polju, istraživanja koja računalima omogućuju pohranu sve veće količine informacija su korisna, ali u slučaju pohrane podataka o pojedincima imaju i svojih opasnosti. Građanima trebamo prepustiti da dopuste korištenje dobrih strana i spriječe korištenje loših te zakonom moramo spriječiti zloporabu nove tehnologije, npr. u slučaju ograničavanja građanskih sloboda.
.........................................
Hobiji
Volim slušati glazbu. Kad putujem sat vremena na posao i još sat vremena s posla, uvijek slušam glazbu. Ljubitelj sam jazza. Tijekom godišnjeg odmora čitam dosta starih i novih romana. Od Nobelovaca, pročitao sam zadnji roman Doris Lessing. Otkada sam dobio Nobelovu nagradu, nemam dovoljno vremena za čitanje, što je jedan od nedostataka te nagrade.
........................................
Počasni doktorat za doprinos spintronici
U rujnu 2007. godine Prirodoslovno-matematički fakultet je Senatu Sveučilišta u Zagrebu uputio prijedlog za dodjelu počasnog doktorata profesoru Albertu Fertu. Tom inicijativom željelo se i u našoj sredini naglasiti značaj koji danas ima spintronika te vodeći znanstveni doprinos koji u njezinom osnutku i razvoju  ima prof. Fert.  Istovremeno, tim činom odalo bi se priznanje prof. Fertu i za dugogodišnju aktivnu znanstvenu suradnju koju on i njegovi suradnici održavaju s djelatnicima Fizičkog odsjeka PMF-a (čime doprinose i razvoju fizike kondenzirane materije u Zagrebu). Senat Sveučilišta u Zagrebu je, na svojoj sjednici 13. studenog 2007. godine, na temelju izvještaja svog povjerenstva (u sastavu: prof. dr. sc. Amir Hamzić, akademik Slaven Barišić, akademik Leo Budin, prof. dr. sc. Marijan Šunjić i profesor emeritus Boran Leontić), donio odluku o dodjeli počasnog doktorata profesoru Albertu Fertu.
Sveučilište u Zagrebu dodijelilo je 29. svibnja 2008. godine počasni doktorat profesoru Albertu Fertu. Na ceremoniji dodjele održanoj u auli Sveučilišta u Zagrebu, profesora Ferta je počasnim doktorom Sveučilišta u Zagrebu proglasio rektor Aleksa Bjeliš. Dan nakon dodjele počasnog doktorata, 29. svibnja, profesor Fert održao je u predavaonici Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta predavanje pod nazivom The Present and the Future of Spintronics.